Hrana kao uzrok raka debelog creva - koja hrana izaziva rak?

HRANA KAO UZROK RAKA DEBELOG CREVA


Mnogi su uzroci raka debelog creva. Hrana kao uzrok raka debelog creva - koja hrana smeta debelom crevu da normalno funkcioniše?


Hrana kao uzrok raka debelog creva

U Alžiru svake godine od raka umre 20.000 osoba, a 50.000 novih slučajeva se pojavi zbog prekomerne konzumacije brze hrane. Ove brojke su zabrinjavajuće i verojatno će se povećati.

Stanje je kritično, a Alžirci se pozivaju da promene svoje prehrambene navike. U Srbiji postoji srednja učestalost oboljevanja od kolorektalnog karcinoma - 46 obolelih na 100.000 stanovnika, odnosno svake godine novih 4.000 slučajeva obolelih. Najveći problem je, međutim, u velikoj stopi smrtnost."Samo 10 odsto karcinoma debelog creva je nasledno, sve ostalo nastaje tokom
života zbog uticaja sredine i načina života".

Dosadašnja istraživanja potvrdila su da je rak kao bolest u velikoj meri posledica načina ishrane. Rak debelog creva je najizraženiji u toj vezi jer kod nijedne vrste raka nije u toj meri primetna veza između upotrebe mesa u ishrani i pojave bolesti kao što je to slučaj kod ove vrste raka.

Rizik od od pojave bolesti biće veći što je više mesa u ishrani.

Rak kolorektuma – uzroci

Poseban problem, kada je u pitanju ova vrsta raka predstavljaju proteini jer ih meso sadrži previše. Prosečnom čoveku potrebno je 30 grama proteina na dan a taj isti prosečan čovek danas unosi preko 130 gr. dnevno.

Viškovi proteina se ne mogu skladištiti pa jetra mora da ih razloži. Razlaganje suvišnih proteine je proces koji poprilično zamara jetru. Inače, životinjski proteini su veoma acidozni i stvaraju kiselu PH sredinu.

Proizvodi razgradnje mesa su kancerogeni i kao takvi oni dospevaju u debelo crevo gde se zadržavaju a onda se šire po čitavom telu. Zato je poželjnije proteine unositi iz biljnih izvora.

Debelom crevu, pored mesa posebno smetaju mesne prerađevine a naročito suhomesnati proizovodi. Upotreba prehrambenih aditiva dodatno otežavaju situaciju ovom organu.

Oni se dodaju hrani radi poboljšanja njenog izgleda i ukusa a tu posebno prednjače mesne prerađevine. “Bezazleni” natrijum nitrit” koji se mesu dodaje kako bi ono dobilo svežiju boju, tokom varenja će biti transformisan u opasne nitozamine koji podstiču rast tumora. Nitrozami se mogu javiti i kod dimljenih, ukiseljenih i prženih proizvoda.

Ukoliko delujete preventivno, smanjite upotrebu brze hrane u ishrani a ukoliko lečite debelo crevo onda totalno izbacite ovu vrstu hrane.

Veliki problem ovde predstavljaju zasićene masnoće i trans masti koje nastaju u procesu hidrogenizacije. Jedan od mogućih krivaca je i akrilamid koji nastaje kao produkt kod prženja namirnica bogatih skrobom.

Svaka od ovih stavki dodaje se ukupnom riziku za oboljevanje debelog creva. Višak kilograma i gojaznost predstavlja dodatni faktor rizika i preporuka je držati telesnu težinu u kontroli.

Postoje i neke teorije gde se uzročnikom ovog raka smatraju crevne žučne kiseline na osnovu čega su neke studije predložile upotrebu mleka – zbog kalcijuma koji će neutralisati kiselu PH vrednost ali ova teorija nije dosledno ispitana jer statistika je pokazala da zemlje koje koriste najviše mleka u ishrani, poput Amerike i Evrope, imaju najveću stopu oboljevanja od raka kolorektuma.

Kada je u pitanju veza sa hranom akcenat se posebno stavlja na niskoj zastupljenosti vlakana u ishrani. Ova vlakna prisutna su u biljnoj hrani i to je onaj deo biljke koji naš organizam ne može da svari.

Vlakna u našem organizmu imaju višestruki zdravstveni efekat i uglavnom predstavljaju solidnu preventivu od pojave kolorektalnog raka. Oni koji kroz svoju ishranu unose dovoljnu količinu vlakana ostvaruju zaštitu od raka kolorektuma za oko 50%.

Količina vlakana koja nam je dovoljna za ovu zaštitu iznosi oko 10 gr. dnevno a to je količina od jedne šolje malina ili jedne šolje graška, pasulja. Što se tiče ugljenih hidrata gledajte da ne preterujete jer uvećano prisustvo rafinisanih ugljenih hidrata i šećera može dovesti do rezistencije na insulin a ona pak do pojave kolorektalnog raka.

Ali nemojte se bespotrebno plašite svakog ugljenog hidrata i ne zaboravite da tu razlikujemo dve grupe: rafinisane i složene ugljene hidrate. Oni koji su opasniji za vas jesu oni rafinisani.

Ishrana igra veliku u ulogu u nastanka i razvoju tumora debelog creva.

Mesne prerađevine, masna i teška hrana, kao i način pripreme hrane mogu bitno da ugroze vaše zdravlje i dovedu do kolorektalnog karcinoma. Pečenje, roštilj, crvena i masna mesa, mesne prerađevine i dimljena mesa česti su na našim tanjirima, a osim što povećavaju rizik da obolite, pospešuju razvoj malignih ćelija raka debelog creva.



Mesne nareske, paštete, kobasice, slaninu, pršutu izbacite iz upotrebe. Najnovijih istraživanja pokazuju da konzumiranjem samo 100 g crvenog mesa dnevno povećavate rizik od raka debelog creva za čak 14%. Izbegavajte prženje i spremanje u dubokoj masnoći, ali i meso sa roštilja i dimljeno meso.

Meso pecite ili barite bez masnoća. Izbegavajte zasićene masti, a birajte nezasićene. Rizik od raka debelog creva za 12 %. umanjuje ishrana bogata omega 3 mastima, kojih ima u ribi.

Riba, piletina bez kožice i meso divljači je dobar izbor. Loše životne navike poput preterivanja u alkoholu i cigareta povećavaju rizik od oboljevanja. Najbolje da se muškarci ograniče na 2 čaše alkoholnog pića dnevno, a žene na jednu.Pijte manje industrijski prerađenih sokova i kafe .

Hrana kao uzrok raka debelog creva

Ona treba biti bogata vlakanima. Jedite više povrća i voća, kao i žitarice, minimalno prerađene. Kao i namirnice bogate antioksidansima, vitaminima C, E i B, selenom i kalcijumom.

Žitarice, mahunarke, korenasto i krtolasto bilje treba jesti 800 g dnevno. Najbolji izbor su brokoli, kelj i prokelj i kupus. Jabuka je naročito dobar saveznik u borbi protiv karcinoma debelog creva.

Smatra se da jedna jabuka dnevno može smajiti rizik od pojave raka.Takođe, preporučljiva je i upotreba jabukovog sirćeta.Izbacite beli šećer i beli hleb.

Osobe obolele od raka debelog creva u ishranu treba da piju bar jednu čašu obranog mleka dnevno i uvrste pšenične mekinje.Dobar izbor je i nemasni jogurt sa acidofilnim kulturama.

Laneno seme i ulje lanenog semena konzumirajte svakodnevno, jer su bogati omega 3 masnim kiselinama i dobri su antioksidansi. Smanjite unos soli i slanih namirnica.

Vodite računa i o nepotrebnim konzervansima i aditivima. Što ređe kupujte gotovu hranu. Hranu čuvajte u frižideru i izbegavajte onu sklonu kvarenju.

Regulišite telesnu težinu, jer je ona jedan od okidača raka debelog creva. S druge strane, jedite umereno, više manjih obroka i nikako se ne prejedajte.

Porast ovog oboljenja prisutan je svuda i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. U bogatim zemljama raste broj oboljenja jer oni duže žive, a to je bolest starijeg doba. Kod siromašnih jer nemaju uslove za kvalitetan život, truju se lošom hranom, lošom vodom i ne sprovode preventivne mere.